
Rad savetovališta za pravnu i psihosocijalnu pomoc u periodu jul 2010- jul 2011.omogucila je kooperativa holandskih fondacija za centralnu i istočnu evropu ,kroz program socijalne tranzicije koji se sprovodi u parterstvu sa balkanskim fondom za lokalne inicijative. To je zloupotreba moći i kontrole nad onim članovima porodice koji imaju manje moći. U većini društava, među kojima je i naše, muškarci imaju više moći – fizičke, ekonomske i društvene. Upravo zato su najčešće žrtve nasilja u porodici žene, dece, stari, bolesni, osobe sa invaliditetom. Ispoljava se kao fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko. Nasilje nad ženama najčešće čini partner - sadašnji ili bivši suprug, vanbračni suprug ili dečko, član porodice – otac, brat, deda, bliži ili dalji rođak... Na to da li će neko biti nasilnik ne utiče obrazovanje, profesija, etnička grups ili nacionalnost, imovinski status ili društveni položaj. Nasilnici postoje u svim društvenim grupama.
Nasilja nad decom ima mnogo više nego što se pretpostavlja. Čine ga i očevi i majke. Sama deca vrlo retko prijavljuju nasilje, jer ga ne prepoznaju. Svako nasilje u porodici u kojoj ima dece je i nasilje nad decom, bez obzira da li su mu deca neposredno izložena.
Izloženost žena nasilju ima duboke korene u patrijarhalnom vaspitanju i tradicionalnoj podeli uloga. Krize u društvu, poput rata, nemaštine, gubljenja zaposlenja, u značajnoj meri utiču na odnose među ljudima i pogoduju porastu nasilja i u porodici i van nje.
<<nazad